Po Prvom svitskom boju i po raspadu Austro-Ugarske Monarhije, je morala Ugarska preostaviti svoje zapadne dijele novoj Republiki Austriji. Ovi dijeli s mišanim, ali pretežno nimškim stanovničtvom su dostali novo izmišljeno ime "Burgenland" - ko je Mate Meršić Miloradić prevodio u "Gradišće" - i su nastali savezna zemlja Austrije. Ljeto rodjenja ove zemlje je 1921. ljeto. 1922. ljeta su bili prvi izbori, a stoprv 1923. ljeta su konačne granice fiksirane.

Republika Austrija je dostala s Gradišcem novi teritorij, ki je bio u zadnji stoljeći svenek dio Ugarske. Punim pravom se more dobitak Gradišća nazivati prvo "proširenje prema istoku". Taj presedan, da od dva orsaga, ki su bili  gubitniki boja jedan dobije teritorij na kvar drugog bio je prvenstveno rezultat medjunarodnih diplomatskih uzrokov.

Po propalom pokušaju formiranja takozvanog „Koridora“, kade se pokušalo Hrvate instrumentalizirati za tudje interese, oni su ispali iz fokusa pažnje.

Na hrvatsko stanovničtvo zatim već nijedan nije gledao. Hrvati su u ovi kraji živili ončas jur skoro 400 ljet u prilično velikom broju. Nove granice su najednoč razrizale hrvatska naselja i dilile hrvatsku manjinu na tri države: na Austriju, Ugarsku i Čehoslovačku. Iz jedne manjine je formalno nastalo već manjin.

Hrvati su u posebnoj situaciji. Zbog skupnoga materinskoga jezika su u stanju, da se medjusobno pominaju bez tumača. Dokle Austrijanci, Slovaki ili Ugri tribaju prevoditelja, je za Hrvata svejedno, ko državljanstvo ima njegov susjed. Važno je samo, da ima isti jezik!

Počela se je nova era! Hrvatske organizacije su pioniri prikgranične suradnje.
Gradišćanski Hrvati skupno u Europi pokušaju živiti prez granic.
Po razdiljenosti se formira novo Gradišće pod skupnim krovom Europske Unije!